Zajedno s kamenjem s Mjeseca,meteoriti su jedini predmeti iz svemira koje mozemo istrazivati i prucavati u Zemaljskim laboratorijima te te saznati detalje o njihovoj starosti,sastavu i strukturi.Meteoriti su ostaci sudara izmedju objekata u Suncevom sustavu, uglavnom asteroida. Njihova starost, otkada su postali cvrsti, je otprilike 4500 milijuna godina.Neki meteori su mnogo mladji, samo oko 50 milijuna godina. Te starosti su razlicite zbog razlicite izlozenosti meteora Suncevoj radijaciji, koja je pocela nakon raspada primarnih tijela,tzv. roditeljskih tijela. Meteorit bi trebao biti donijet u odgovarajuci laboratorij sto je prije moguce, zbog analize njihove izotopske konstrukcije prije zemaljskog oneciscenja.

Sudaranja tijela od kojih su nastajali meteoroidi su proces koji se odvijao u cijelom Suncevom sustavu u razlicitim periodima sto dokazuju i nadjeni meteoriti razlicitih starosti.Ali, samo je mali broj meteorita koji su relativno mladi i to su uglavnom izuzetni primjerci , koji potjecu s Mjeseca ili Marsa.Postoji mogucnost da se odredjeni materijal otkinuo od gravitacijske sile Marsa te da je dosao na Zemlju. Na osnovu te teorije nedavno je doslo do indikacije o postojanju zivota na Marsu (prve lokacije na kojima su nadjeni takvi meteoriti su Shergotty, Nakhla, Chassigny ).U biti meteoriti su stari 4500 milijuna godina i mogu se usporedjivati sa staroscu Suncevog sustava.

Dijelovi manjih tijela ( <100 km prvotne velicine ) mogu predstavljati nepromijenjeni sastav, dok se kod vecih tijela ( oko >200 km ) materijal djelomice otopio zbog pregrijavanja uzrokovanog gravitacijskim pritiskom. Nepromijenjeni meteoriti mogu sadrzavati mala sferna tjelesca ( kondrule ), koja su cesto vidljiva kroz mikroskop. Takvi se meteoriti zovu kondriti.Najkrhkiji meteoriti su karbonizirani kondriti.Ako "prezive" svoj put kroz Zemljinu atmosferu, vrlo se brzo mogu razgraditi te postaju neprepoznatljivi prema Zemlji.Vecina padajucih meteorita pripada razredu obicnih kondrita i sacinjeni su od silikatnih minerala.Svaki meteorit ima tanku crnu ovojnicu koja je debela oko 1 mm.Ako je meteorit otopljen iznutra, kondrule necemo naci. Kamenje bez kondrula se stoga naziva akondrit.Vecina meteorita se sastoji od nikal-zeljeza.Za razliku od kamenih meteorita oni mogu ostati netaknuti i u teskim uvjetima tisucu godina.

U blizini nekih kratera moguce je naci objekte tektite.To je staklasto kamenje cije boje variraju od prozirne zelene do crne. Zemlja godisnje sakupi oko 40000 tona meteoroidnog materijala.Istrazivanja su izvrsena u morskim dubinama sakupljanjem sedimenata s dna.Vrlo mnogo meteorita nadjeno je na Antartici i Grenlandu. (Bekerling & Bischoff,1995)